Kaznena prijava zbog štetnog i nezakonitog postupanja gradske uprave Grada Zagreba službeno je podnesena Državnom odvjetništvu RH. Predmet prijave je masovna šutnja uprave u postupcima vezanim uz roditelje odgojitelje, zbog čega je Grad Zagreb iz proračuna isplatio više od 180 tisuća eura. Prijava poziva na ispitivanje kaznene i političke odgovornosti službenih i odgovornih osoba. Tko je znao, tko je šutio – a tko je odgovoran?
U jeku rasprava o pravima roditelja odgojitelja i načinu na koji Grad Zagreb provodi odluke o toj demografskoj mjeri, u pozadini se odvijala administrativna šutnja koja je sada dobila i kaznenopravnu dimenziju. Kaznena prijava podnesena je Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske protiv nepoznatih službenih i odgovornih osoba u upravnim tijelima Grada Zagreba, zbog osnovane sumnje da su propustima u službi prouzročili znatnu štetu za građane i gradski proračun.
Radi se o tzv. „šutnji uprave“ – situaciji kada tijelo javne vlasti ne odlučuje o zahtjevima građana u zakonom propisanim rokovima, što je u ovom slučaju dovelo do valova žalbi i upravnih sporova. Stranke, većinom korisnici mjere roditelj odgojitelj, podnosili su pravne lijekove na odluke Grada, no gradska uprava nije na vrijeme odlučivala po njihovim prigovorima. Rokovi iz Zakona o općem upravnom postupku bili su višestruko prekršeni, a rješenja nisu dostavljana ni mjesecima nakon što su zahtjevi zaprimljeni.
Posljedica
Grad Zagreb je izgubio ogroman broj postupaka i morao snositi troškove – odvjetničke naknade, pristojbe, pa čak i kazne zbog odugovlačenja. Prema dokumentaciji dostavljenoj uz prijavu, riječ je o više od 180.000 eura koje je Grad isplatio građanima zbog proceduralnih pogrešaka i šutnje vlastite uprave.
No, glavno pitanje tek slijedi:
Tko je odgovoran
Odgovornost se u ovakvim slučajevima ne može svesti na pojedinačne službenike. U pitanju je ozbiljan, sistemski problem koji zahtijeva odgovore na tri razine:
Politička odgovornost – Gradonačelnik Tomislav Tomašević
Kao najviša izvršna vlast u Gradu Zagrebu, gradonačelnik ima obvezu nadzirati zakonitost i učinkovitost gradske uprave. On imenuje pročelnike, definira organizaciju rada i ima moć (ali i odgovornost) intervenirati kad sustav zakaže. Ako je gradska uprava mjesecima ignorirala zakonske rokove, a posljedice tog nerada snose građani i proračun, tada odgovornost ne može stati ispod njegove razine.
Izravna upravna odgovornost – pročelnik nadležnog gradskog ureda
Ured koji je provodio upravne postupke vezane uz roditelje odgojitelje (Ured za socijalnu zaštitu) bio je izravno odgovoran za operativno rješavanje predmeta. Prijava ukazuje na propuste poput toga da su rješenja potpisivale neovlaštene osobe, da se nije reagiralo na tisuće neriješenih predmeta, te da nije organiziran sustav koji bi omogućio pravovremeno odlučivanje.
Profesionalna i etička odgovornost – službenici i njihovi nadređeni
Iako pojedini službenici rješavaju predmete, sustavno višemjesečno ignoriranje zakona nije rezultat pojedinačne nepažnje. Radi se o organiziranom propustu u kojem ili nije bilo volje ili nije bilo upute da se predmetima pristupi ozbiljno i pravodobno.
Kaznena prijava sada traži od DORH-a da ispita postoji li kaznena odgovornost za zlouporabu položaja i ovlasti te nesavjesno obavljanje dužnosti. Ako su odgovorne osobe svjesno tolerirale nezakonitost ili dopustile da Grad Zagreb trpi štetu zbog njihovog nerada – tada je to pitanje ne samo odgovornosti, već i zakona.
Afera Šutnja više nije pitanje demografske mjere ni politike. Postala je pitanje pravde, odgovornosti i transparentnosti.
Građani Zagreba imaju pravo znati: tko je šutio – i zašto to sada svi moramo platiti?