Gradonačelnik Tomašević i platforma Možemo! u kampanji ističu GUP kao ključni alat za održivi razvoj Zagreba. No, primjena tog istog GUP-a pokazuje dvostruke standarde – dok se investitorima brani korištenje ravnih krovova kao zajedničkih prostora, pojedini projekti povezani s vlastima prolaze bez prepreka, pa čak i bez prava na žalbu.
U Veslačkoj ulici, arhitekt i zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet projektirao je stambeno-poslovnu zgradu s pet etaža i ravnim krovom koji služi kao zajednički prostor za stanare – za urbane vrtove, druženja ili opuštanje. Takvi prostori predstavljaju suvremeni pristup održivoj arhitekturi i čine pozitivan doprinos gradskom okolišu. Zeleni krovovi pomažu u smanjenju efekta urbanih toplinskih otoka, poboljšavaju kvalitetu zraka, zadržavaju oborinske vode i stvaraju dodatne površine za bioraznolikost. U razvijenim europskim gradovima, poput Beča, Berlina ili Kopenhagena, ovakva rješenja se aktivno potiču kroz urbanističke i porezne politike.
Ipak, u Zagrebu se ravni krovovi nerijetko promatraju kao prekršaj GUP-a, odnosno kao šesta etaža, iako se ne radi o zatvorenim prostorima, već o otvorenim površinama korisnim za zajednicu. Mnogi investitori koji žele slijediti zelene trendove suočavaju se s odbijenicama jer gradske službe takve krovove formalno tumače kao dodatne etaže. Istovremeno, projekt u Veslačkoj, koji potpisuje upravo zamjenik gradonačelnika, prolazi bez problema.
Ova razlika u tumačenju i primjeni pravila upućuje na selektivnu provedbu GUP-a, čime se narušava načelo jednakosti pred zakonom. Dok se nekima omogućava fleksibilnost i urbanistička kreativnost, drugima se postavljaju birokratske prepreke, bez obzira na kvalitetu i održivost njihovih projekata.
Sličan slučaj neujednačene prakse vidljiv je i kod planirane izgradnje novog stadiona u Kranjčevićevoj ulici. U tom projektu, investitori su parcelirali zemljište tako da je jedna od susjednih parcela ostala široka tek jedan metar, čime su tehnički onemogućili pravo žalbe susjedima na projekt. Time je zaobiđena javna rasprava i potencijalna blokada gradnje, iako se radi o projektu koji mijenja karakter cijelog naselja. Prema navodima susjednih parcela u Kranjčevićevoj stadion tih dimenzija nije primjeren gusto naseljenom centru Trešnjevke.
Susjeda Ana, majka malog djeteta, navodi da su buke od pirotehnike i navijača toliko glasne da njezina djeca doživljavaju šokove prilikom svake utakmice, dok je pronalazak parkinga postao gotovo nemoguć. Uz to, prometne blokade prije svake utakmice dodatno paraliziraju svakodnevni život u kvartu.
Zeleni krovovi, ozelenjene fasade i održiva gradnja trebali bi biti temelji buduće urbane politike. No, kada pravila vrijede samo za neke, tada ni ekološke mjere ne mogu imati stvarni utjecaj. Ravan krov ne bi trebao biti tretiran kao još jedna etaža, već kao prilika za ozelenjavanje grada – kao bonus prirodi, a ne prekršaj gradskim pravilima.
Primjeri poput Veslačke i Kranjčevićeve pokazuju da Zagreb još uvijek ima put za prijeći prema pravednoj, dosljednoj i stvarno zelenoj urbanističkoj politici.
Izvori
- Grad Zagreb: www.zagreb.hr
- Zelena infrastruktura EU: ec.europa.eu/environment
- Beč – Strategije urbane prirode: www.wien.gv.at/stadtentwicklung
- Arhitektonski fakultet Zagreb – O zelenim krovovima: www.arhitekt.hr